DŽEMAT GOĐENJE


Džemat Gođenje se nalazi 15 km zapadno od Žepe na regionalnom putu Han
Pijesak – Rogatica. Ovom džematu pripadaju sela Gođenje, Stoborani i
Borovac.


Prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu na području džemata
Gođenje živjelo je oko 260 bošnjačkih domaćinstava. Danas na istom tom
području žive sedamdeset tri povratničke bošnjačke porodice.


Prvi pisani dokument u kojem se spominje selo Gođenje ili Godinje je
defter iz 1468. godine u kome se ovaj lokalitet spominje zajedno sa
zaseokom Podrenik. Po tom dokumentu Gođenje pripada nahiji Vratar i
kadiluku Čelebi Pazar (Rogatica) koji je bio u sastavu Bosanskog
pašaluka. Iz ovoga se može zaključiti da džemat Gođenje postoji od 15.
stoljeća.


Govoriti o prvoj džamiji u Gođenju znači prije svega govoriti o prvom
Mejtefu – Mektebu koji su u periodu od 1935. do 1937. godine vlastitim
sredstvima na zemljištu koje je bilo poklon porodice Avdić sagradile
džematlije Gođenja kome su tada pripadala uz istoimeno selo i sela
Stoborani, Borovac, Laze, Purtići i Brložnik. Izgradnjom Mejtefa
stvoreni su uvjeti za osnovno obrazovanje stanovništva ovoga kraja. Prvi
vjeroučitelji ovoga Mejtefa bili su Zejnil ef. Čolić sa Laza u periodu
od 1937. do 1940. i Mesud ef. Ajanović iz Šljedovića od 1940. do 1941.
Ova dvojica pregalaca opismenili su prve stanovnike ovoga regiona.
Početkom Drugog svjetskog rata Mejtef je zatvoren. Od 1945. do 1950.
Mejtef je služio kao osnovna škola u kojoj je učitelj bio Hamza Hodžić
iz sela Osovo kod Rogatice. Izgradnjom zadružnog doma srušen je Mejtef.
Osamdesetih godina proteklog stoljeća započinje mukotrpna borba za
izgradnju džamije u Gođenjima. Tadašnja vlast odobrila je gradnju
Mejtefa a kasnije i gradnju munare na zemljištu koje je uvakufio hadžija
Huso Kulić. Tako je prva džamija na području džemata Gođenje sagrađena
1986. godine. Tokom posljednje agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu
džamija je srušena. Godine 2006. džematlije Gođenja rasute diljem
svijeta predvođeni onima koji su se vratili u Gođenje i predsjednikom
građevinskog odbora Huremom Šahićem, vlastitim radom i sredstvima preko
500 donatora uspjeli su za samo godinu dana obnoviti porušenu džamiju.
Radovi na njezinoj gradnji i obnovi su završeni 2008. godine, a svečano
otvorenje upriličeno je 7. jula 2008. godine.


Kao imami, hatibi i muallimi na području džemata Gođenje radili su Ifet
ef. Buljubašić, Dervišalija ef. Hodžić i Elvedin ef. Selimović,
sadašnji imam.


Vakufsku imovinu na području džemata Gođenje čini obnovljena džamija, mekteb, gasulhana, mezarje i imamska kuća u izgradnji.


Tokom posljednje izgradnje i obnove džamije u Gođenju posebnim
angažmanom i prilozima su se istakli h. Huso Kulić koji je uvakufio
zemljište za džamiju, te braća Ragib i Avdo Halimanović koji su
uvakufili zemljište za imamsku kuću i džamijski harem.


U džamiji u džematu Gođenje danas se klanja džuma-namaz, bajrami,
teravija te akšam, jacija i sabah uoči petka. Uče se tri tradicionalni
mevludi u povodu Nove hidžretske godine, rođenja Muhammeda, sallallahu
alejhi we sellem, i proklanjavanja džamije, tri šehidske dove u Gođenju
zadnje subote mjeseca maja, na Borovcu zadnje subote mjeseca juna i u
Stoboranima zadnja subota mjeseca augusta. Vjerske aktivnosti su
intenzivirane u toku mjeseca ramazana organiziranjem 10-15 zajedničkih
iftara i vjerske nastave za djecu tokom ljetnjeg raspusta.


Džemat Gođenje je novi džemat. Sve do izdvajanja džemata Žepa iz MIZ
Rogatica te njegove transformacije u zaseban Medžlis godine 2007.,
Gođenje je bilo u sastavu Podžeplja a Podžeplje je pripadalo džematu
Vlasenica. Godine 2007. Podžeplje se izdvojilo iz džemata Vlasenica a
samim tim i Gođenje i postalo je jedan od tri džemata u satavu
novoformiranog MIZ Žepa.