LIČNA KARTA MIZ-e ŽEPASlužbeni naziv: Medžlis Islamske zajednice ŽepaSjedišteiadresa: ŽepaGodinaosnivanja(ponovnog oživljavanja rada) Medžlisa: 2007. godinaMuslimanskapopulacijanapodručjuMedžlisa: 4157 muslimana odnosno 95% od ukupnog broja stanovnikaPovršina:oko 300 kmBrojdžemata: 3 (tri)Brojuposlenihimama: 1(jedan) stalni 2(dva) honorarnoGeografskipoložaj:Područije Medžlisa Islamske zajednice Žepa nalazi se ispod planine Žep gdje završava Glasinačka visoravan na zapadu i prostire se dolinom rijeke Rijeke između planinskih vijenaca Devetaka na jugu i Javora na sjeveru sve do rijeke Drine koja Žepu odvaja od Višegradske župe na istoku i Srbije na sjeveroistoku. Desna i lijeva obala Rijeke su naseljene pa se ovo područje naziva Žepa po najvećem istoimenom selu smještenom pored rijeke Žepa u koju se ulijeva i Rijeka u blizini njenog izvora. Zbog svoje geografske izoliranosti oblast Žepe je tipična etnokulturna enklava u kojoj se stoljećima ništa ne mijenja. Novijapovijest:Medžlis IZ-e Žepa je egzistirao kao zaseban Medžlis prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a po obezbjeđenju optimalnih uslova za rad, reaktiviran je odlukom Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini, br: 01-SM-1133/07 od dana 07. rebiu-l-evvel, 1428. h.g.-26. [You must be registered and logged in to see this link.] 2007. godine obnovljen je rad Medžlisa IZ-e Žepa, u čijem sastavu su džemati: Žepa, Gođenje i Podžeplje. Takođe je imenovan IO Medžlisa u sastavu: h. Nusret Čavčić, predsjednik; Edin ef. Šljivar, član; Ćazim Vatreš, član; Mehmed Podžić, član; Ćamil Kulovac, član; Ismet Lilić, član; Hrustem Čardaković, član; Ramiz Jusupović, član; Fadil Kreštalica, član.Rješenjem broj: 08-38-3-22-07, dana: 22.05.2007. godine, Ministarstva Pravde Bosne i Hercegovine Medžlis Islamske Zajednice Žepa je upisan u registar za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini , pod registarskim brojem 110/07, knjiga broj 1.Na prostoru Medžlisa Islamske zajednice Žepa življelo oko 4157 muslimana ili 95%, od kojih se na svoja ognjišta vratilo oko 500 muslimana sa tendencijom daljeg povratka.U posljednjoj agresiji na BiH, cjelokupna infrastruktura ovoga Medžlisa je uništavana. Do sada su obnovljene tri džamije, dva imamski stana, tri abdesthane, tri gasulhane i jedan mekteb. U fazi obnove je još jedan imamski stan. Upriličeno je svečano otvorenje sve tri džamije i to 2002. godine, džamije u Žepi, a 2008. godine džamija u Gođenima i Podžeplju.Kao poseban džemat u okviru Odbora IZ-e Žepa djelovao je džemat Gođenje u čijem sastavu su bila sela: Gođenje, Borovac i Stoborani koji su pripojeni Žepi. Pedesetih godina proteklog stoljeća džemat Gođenje je pripojeno džematu Podžeplje, a Podžeplje je pripojeno Odboru IZ-e Vlasenica. Reaktiviranjem Medžlisa 2007. godine Podžeplje se izdvaja iz Medžlisa Vlasenica, kao samostalan džemat i ponovo vraća u okrlje Medžlisa IZ-e Žepa.Važno je spomenuti, kao jedinstven primjer, da je Medžlis IZ-e Žepa u toku oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1993. i 1994. godine u toku ramazana organizirao sakupljanje sadekatu-l-fitra u namirnicama, te da je isti u cjelosti podijeljen Bošnjacima Srebrenice, koji su u to vrijeme bili u velikoj krizi sa nedostatkom hrane.Medžlis IZ-e Žepa se cijelo vrijeme svoga postojanja samofinansira od članarine i dobrovoljnih priloga žepljaka i prijatelja Žepe, što bi trebalo da bude urnek i za druge medžlise u Manjem BH entitetu.Medžlis IZ-e Žepa koristi web-portal: [You must be registered and logged in to see this link.] Džemati i imami MIZ-e Žepa: _________________

Redni broj	Džemat	Ime i prezime imama	Angažman	Napomena
	Žepa	Edin ef. Šljivar, v.d. glavnog imama	stalni
	Gođenje	Elvedin ef. Selimović	honorarni
	Podžeplje	Ismet ef. Bećar	Honorarni

Dosadašnji glavni imam:Edin. Ef. Šljivar, sadašnji v.d. glavnog imama. DŽEMAT ŽEPADžemat Žepa se nalazi trideset i tri kilometra sjevero-istočno od Rogatice, smješten u žepsku kotlinu, okruženu planinama: Žep, Javor. Strmica i Devetak.Dolazak u Žepu moguć je iz pravca Rogatice putem preko planine Sjemeć i putnom komunikacijom Sarajevo – Sokolac – Han Pijesak.Džematu Žepa pripadaju sela: Žepa, Stop, Vrelo, Čavčići, Purtići, Slap, Pripečak, Ribioc, Vratar, Laze, Ljubomišlje, Štitkov Do i Polje.Prije posljednje oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu Žepa je imala 2330 muslimana, koji su činili 95% od ukupnog broja stanovnika. Posljednja agresija na Bosni i Hercegovinu i izgon Žepljaka sa svojih ognjišta ovaj broj je sveo na 250 domaćinstava.Ne postoje pouzdani podaci o gradnji prve džamije u Žepi. Prema predajama koje se prenose sa generacije na generaciju prva džamija u Žepi sagrađena je u XVI stoljeću. To je bila jedna od dvije vojne džamije uz Drinu, dimenzija 16X16 m., sa kamenim zidovima debljine 1 m. U svojoj dugoj povijesti rušena je i paljena. Nakon Drugog svjetskog rata naporima džematlija džamija je obnovljena. U toku posljendje agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 28. jula 1995. godine nakon izgona muslimanskog stanovništva iz Žepe, džamija je minirana i potpuno porušena. Uz potporu humanitarne organizacije BIRDS iz Islamske Republike Iran džamija je temeljito rekonstruisana i svečano otvorena 31. septembra 2002. godine.Dugi period vojne opsade Žepe i potpuna blokada svih puteva zahtijevali su jedinstvenu vojnu, administrativnu ali i jedinstvenu organizaciju vjerskoga života. Najviši organ IVZ u opkoljenoj regiji Žepa bio je Odbor na čijem je čelu bio prof. Ago Podžić, predsjednik, te glavni imam h. Ramiz ef. Dumanjić i imami Mehmed ef. Hajrić i softa Jusuf Jusupović. Mehmed ef. Hajrić kao imam u tom teškom periodu bio je pomoćnik za moral u komandi IV bataljona žepske brigade, apotom i pomoćnik za moral u komandi Prve žepske lahke brigade. Aktivan vjerski život bio je snažna potpora herojskoj borbi naroda Žepe. Tokom mjeseca ramazana 1414. H. ili februara 1994. godine na dvadeset mjesta u enklavi Žepa klanjala se teravija. Stotine mladih ljudi u nekoliko odjeljenja pohađalo je kurs Kur’ana i završilo hatmu. Vjerska nastava odvijala se i u drugim selima poput Čavčića i Purtića. Sama džamija u Žepi, iako konstantno granatirana, bila je centar vjerskih i kulturnih dešavanja. U njoj su se održavali mevludi, večeri ilahija i kasida. Tokom trogodišnjeg perioda opsade vrijedno je radio Hor Slapovi Žepe i KUD Leptir. Na čelu sa r. Mehmedom ef. Hajrićem tokom opsade Žepe izašlo je i 14 brojeva lista Minaret koji se zbog malog broja štampanih primjeraka čitao i proslijeđivao iz ruke u ruku.U periodu od 1941. do 1992. godine u Žepi su aktivno kao imami i muallimi radili: Muhamed ef. Konaković, Esed ef. Imamović, Sulejman ef. Hodžić, Munib ef. Balta, Ali ef. Ahmetović, Ejub ef. Štitkovac, Omer ef. Hodžić, Munib ef. Ohranović, Ramiz ef. Dumanjić i Mehmed ef. Hajrić.Imamsku i hatibsku dužnost, od maja 2000. godine, na temeljima porušene Žepske džamije, a kasnije u džamiji, sve do decembra 2004. godine, bez bilo kakve naknade obavljao je rahmetli hadžija Abid Halilović. Povremeno su Hamed ef. Efendić, muftija Goraždanski i imami iz Goražda predvodili džumu namaz u pomenutom periodu.Od januara 2005. godine, pa sve do 08. septembra 2006. godine, bez naknade je imamsku, hatibsku i mualimsku dužnost obavljao Mehmed ef. Omanović, iz Visokog.Od 15. septembra 2006. godine imamsku, hatibsku, mualimsku i vjeroučiteljsku dužnost u Žepi obavlja Edin ef. Šljivar.Žepa je rodni kraj jedinog hafiza na cijelom tom području, hfz. Saliha Halilovića, svršenika prestižnog Univerziteta Al-Azhar, a danas drugo imama Begove džamije u Sarajevu.Imena koja slijede samo su dio bogate žepske lepeze, alima, ljekara, inžinjera, oficira, pravnika, ekonomista i biznismena koji su ostavili snažan pečat na poslijeratni razvoj Žepe i njezine okoline: r. Ejub Štitkovac, novinar Tanjuga i publicista, dopisnik Dojče Vele, pisac i autor romana Zlovrh i zbirka pjesama o Žepi, dr. Bećir Haljić, poznati ljekar u Kliničkom Centru Koševo, dr. Ibro Heljić, ljekar u Državnoj bolnici Sarajevo, prof. dr. Jusuf Žiga, profesor na Stomatološkom fakultet Univerziteta u Sarajevu, dr. Ferid Otajagić, bivši ministar Ministarstva prostronog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine, Ahmed ef. Halilović, prof. arapskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu i istaknuti prevodilac, Nezim ef. Halilović Muderris, dugogodišnji direktor Vakufske direkcije, hatib džamije Kralj Fahd u Sarajevu i istaknuti ratni komandant IV Muslimanske slavne brigade u Konjicu, dr. Benjamin Kulovac specijalista urolog u Kliničkom Centru Koševo, Zejnil ef. Čolić, poznati šejh, general Sifet Podžić, komandant Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Dževad Brgulja, oficir bivše vojske i jedan od ključnih oficira u žepskoj brigadi, Nihad ef. Halilović, svršenik Al-Azhara i mnogi drugi.Danas se u džematu Žepa klanjaju dnevni namazi, džuma, teravija i bajrami.U Džematu Žepa je u 2006. i 2007. godini obnovljena i stavljena u funkciju vakufska zgrada, dimenzija 15X7 m., sa slijedećim sadržajima: kancelarija Medžlisa IZ-e Žepa sa bibliotekom, imamski stan, tri apartmana sa 8 ležajeva i dva poslovna prostora u kojima su otvoreni: prodavnica mješovite robe i kafana. Federalno Ministrastvo za izbjeglice i raseljena lica je u te svrhe doniralo značajan dio građevinskog materijala, dok su ostatak potrebnih sredstava obezbijedili: Iranska ambasada u Sarajevu, Vakufska direkcija Sarajevo i Džematski odbor Žepa.U džematu se organizira godišnji mevlud u povodu proklanjavanja džamje, obilježavaju mubarek noći, organiziraju iftari i druge vjerske i kulturne aktivnosti. DŽEMAT PODŽEPLJEDžemat Podžeplje pripada istoimenom planinskom mjestu u podnožju planine Žep, 14 km sjeveroistočno udaljenom od Han Pijeska. Džematu Podžeplje pripadaju sela: Rijeke, Plane, Krivače i Brložnik, a do 1988. god. istoimenom džematu pripadala su sela Gođenje i Stoborani.Do 1991. godine Podžeplje je, ne računajući okolne zaseoke brojalo oko stotinu domaćinstava, a u poslijeratnim godinama taj broj sveo se na dvadeset šest povratničkih porodica.Pretpostavlja se da je prva džamija na području Podžeplja sagrađena početkom 17. stoljeća i njezine dimenzije su bile 20x10x 5,5 m, sa minaretom visokim 25 m. Bila je to najstarija džamija na ovom području i jedina koja je donekle očuvala svoju monumentalnost (sačuvani su prvobitni zidovi). Sagrađena je na putu «Jerinje» sa Hanom. Kada je u XIX stoljeću obnavljana i rekonstruisana, njezine dimenzije su svedene na 10x10x5,5 m., a munara je građena od drveta. Ponovna rušenja i devastiranja tražila su i novu obnovu. Tako je u periodu od 1934.-1936. godine zidana posebnim kamenom sa nešto proširenim dimenzijama 13x10x 5m, i minaretom od sedre, visine 21 m. U tom periodu eksterijerom su dominirale sofe, koje 1972. godine bivaju zazidane, te su tako činile kompaktnu cjelinu džamije pod jednim krovom, uz dimenzije 17x10x 5,5m, dok je munara ostala ista.Godine 1983. Podžepska džamija je detaljno renovirana, zadržavši pri tome prethodne dimenzije. Tada je uz džamiju sagrađena i abdesthana i uvedno grijanje na struju.Početkom oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, augusta 1992. godine, sa okolnih uzvišenja pogađana je tenkovskim projektilima, a potom zapaljena. Zapaljena je i do temelja porušena I vakufska kuća, koja se nalazila uz džamiju.U proljeće 2007. godine otpočela je i prva faza rekonstrukcije Podžepske džamije. Izljeven je cerklaš kojim su zidovi zaštićeni od daljnjeg propadanja, a kompletna konstrukcija dodatno učvršćena. Nekadašnji drveni mahfil zamijenjen je betonskim, čime se pored stabilnosti građevine znatno dobilo i na prostoru predviđenom za klanjače. Iako je zadržala prijašnje dimenzije, njen kompleks obogaćen je funkcionalnim i praktičnim pratećim objektima, savremenom gasulhanom i mokrim čvorom. Na spratu je pored mektebske učionice projektovana i društvena prostorija. Svečanost otvorenja obnovljene Podžepske džamije upriličena je 20. jula 2008. godine, u prisustvu velikog broja Podžepaca iz BiH i bošnjačke dijaspore, čiji članovi su dali izuzetan doprinos tokom projekta njene obnove i rekonstrukcije.U toku je i obnova uništenog vakufskog stana, prvobitno sagrađenog neposredno uz džamiju.Od 1986. pa do 1989. god. imamsko-hatibsku i muallimsku dužnost u podžepskom džematu obavljao je Ifet ef. Buljubašić a potom Mehmed ef. Hajrić, podžepski imam šehid. Po izbijanju agresije Mehmed ef. sa svojim džematlijama prelazi u Žepu, da bi jula 1995. god., pod zaštitom UNPROFOR-a otišao u Rogaticu u bazu UN-a na pregovore s’ predstavnicima srpskog agresora. Na prevaru je predat u ruke agresora, zarobljen i nakon toga ubijen. Tijelo mu je pronađeno u Vragolovima kod Rogatice 2001. godine, a dženaza mu je klanjana 22. 7. 2005. godine. Ukopan je u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu.Tokom ramazana 2006. god. intenzivirane su aktivnosti na oživljavanju podžepskog džemata i obnovi Podžepske džamije. Od tada, pa do danas, dužnost imama, hatiba i mu’allima, po potrebi obavlja Ismet ef. Bećar.Osim džamije i imamskog stana, podžepski džemat u svom vlasništvu knjiži i blizu šezdeset dunuma vakufskog zemljišta.Danas se u podžepskom džematu redovno obavlja džuma-namaz, vjerski život u punom kapacitetu intenzivira se tokom mjeseca ramazana, uz prigodne vjerske svečanosti i okupljanja, što je svojevrstan doprinos procesu održivog povratka u ovaj dio istočne Bosne.Podžepci svake godine tradicionalno obilježavaju godišnjicu organizovanog povratka (u mjesecu maju), te u julu godišnjicu obnove i otvorenja Podžepske džamije.Podžepski džemat ima i svoju web prezentaciju: [You must be registered and logged in to see this link.] DŽEMAT GOĐENJEDžemat Gođenje se nalazi 15 km zapadno od Žepe na regionalnom putu Han Pijesak – Rogatica. Ovom džematu pripadaju sela Gođenje, Stoborani i Borovac.Prije agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu na području džemata Gođenje živjelo je oko 260 bošnjačkih domaćinstava. Danas na istom tom području žive sedamdeset tri povratničke bošnjačke porodice.Prvi pisani dokument u kojem se spominje selo Gođenje ili Godinje je defter iz 1468. godine u kome se ovaj lokalitet spominje zajedno sa zaseokom Podrenik. Po tom dokumentu Gođenje pripada nahiji Vratar i kadiluku Čelebi Pazar (Rogatica) koji je bio u sastavu Bosanskog pašaluka. Iz ovoga se može zaključiti da džemat Gođenje postoji od 15. stoljeća.Govoriti o prvoj džamiji u Gođenju znači prije svega govoriti o prvom Mejtefu – Mektebu koji su u periodu od 1935. do 1937. godine vlastitim sredstvima na zemljištu koje je bilo poklon porodice Avdić sagradile džematlije Gođenja kome su tada pripadala uz istoimeno selo i sela Stoborani, Borovac, Laze, Purtići i Brložnik. Izgradnjom Mejtefa stvoreni su uvjeti za osnovno obrazovanje stanovništva ovoga kraja. Prvi vjeroučitelji ovoga Mejtefa bili su Zejnil ef. Čolić sa Laza u periodu od 1937. do 1940. i Mesud ef. Ajanović iz Šljedovića od 1940. do 1941. Ova dvojica pregalaca opismenili su prve stanovnike ovoga regiona. Početkom Drugog svjetskog rata Mejtef je zatvoren. Od 1945. do 1950. Mejtef je služio kao osnovna škola u kojoj je učitelj bio Hamza Hodžić iz sela Osovo kod Rogatice. Izgradnjom zadružnog doma srušen je Mejtef. Osamdesetih godina proteklog stoljeća započinje mukotrpna borba za izgradnju džamije u Gođenjima. Tadašnja vlast odobrila je gradnju Mejtefa a kasnije i gradnju munare na zemljištu koje je uvakufio hadžija Huso Kulić. Tako je prva džamija na području džemata Gođenje sagrađena 1986. godine. Tokom posljednje agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu džamija je srušena. Godine 2006. džematlije Gođenja rasute diljem svijeta predvođeni onima koji su se vratili u Gođenje i predsjednikom građevinskog odbora Huremom Šahićem, vlastitim radom i sredstvima preko 500 donatora uspjeli su za samo godinu dana obnoviti porušenu džamiju. Radovi na njezinoj gradnji i obnovi su završeni 2008. godine, a svečano otvorenje upriličeno je 7. jula 2008. godine.Kao imami, hatibi i muallimi na području džemata Gođenje radili su Ifet ef. Buljubašić, Dervišalija ef. Hodžić i Elvedin ef. Selimović, sadašnji imam.Vakufsku imovinu na području džemata Gođenje čini obnovljena džamija, mekteb, gasulhana, mezarje i imamska kuća u izgradnji.Tokom posljednje izgradnje i obnove džamije u Gođenju posebnim angažmanom i prilozima su se istakli h. Huso Kulić koji je uvakufio zemljište za džamiju, te braća Ragib i Avdo Halimanović koji su uvakufili zemljište za imamsku kuću i džamijski harem.U džamiji u džematu Gođenje danas se klanja džuma-namaz, bajrami, teravija te akšam, jacija i sabah uoči petka. Uče se tri tradicionalni mevludi u povodu Nove hidžretske godine, rođenja Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem, i proklanjavanja džamije, tri šehidske dove u Gođenju zadnje subote mjeseca maja, na Borovcu zadnje subote mjeseca juna i u Stoboranima zadnja subota mjeseca augusta. Vjerske aktivnosti su intenzivirane u toku mjeseca ramazana organiziranjem 10-15 zajedničkih iftara i vjerske nastave za djecu tokom ljetnjeg raspusta.Džemat Gođenje je novi džemat. Sve do izdvajanja džemata Žepa iz MIZ Rogatica te njegove transformacije u zaseban Medžlis godine 2007., Gođenje je bilo u sastavu Podžeplja a Podžeplje je pripadalo džematu Vlasenica. Godine 2007. Podžeplje se izdvojilo iz džemata Vlasenica a samim tim i Gođenje i postalo je jedan od tri džemata u satavu novoformiranog MIZ Žepa. 11. 02.2010. godineOdulukom Rijaseta IZ-e u BIH br. 01-SM-1133/07 od dana 07. rebiu-l-evvela 1828. h.g.-26. mart. 2007. godine obnovljen je rad Medžlisa IZ-e Žepa, u čijem sastavu su džema'ati: Žepa, Podžeplje, i Gođenje.Također je imenovan izvršni odbor Medžlisa IZ-e Žepa u sastavu: h. Nusret Čavčić-predsjednik, Šljivar Ef. Edin-član, Ćazim Vatreš-Član, Kulovac Ćamil-Član, Podžić Mehmed-Član, Lilić Ismet-Član, Čardaković Hrustem-Član, Jusupović Ramiz-Član, Kreštalica Fadil-Član.Rješenjem br. : 08-38-3-22-7, dana: 22.05.2007. godine, Ministarstva Pravde Bosne I Hercegovine, Medžlis Islamske zajednice Žepa je upisan u registar za Islamsku Zajednicu u Bosni i Hercegovini, pod registarskim brojem 110/07, knjiga br. 1.Odlukom Medžlisa IZ-e Žepa, najniža godišnja članarina za Medžlis IZ-e Žepa, odnosno za džema'ate Žepa, Podžeplje i Gođenje je 40 KM po domačinstvu. Napominjemo da su članovi Medžlisa IZ-eŽepa, koji svoju članarinu u Medžlisu IZ-eŽepa uplačuju iz inostranstva na račun Medžlisa IZ-e Žepa dužni platiti i troškove bankovne transakcije.Članarina za Medžlis IZ-e Žepa, odnosno za džema'ate Žepa, Podžeplje i Gođenje se prikuplja na slijedeće načine:1) Na blokove Medžlisa IZ-e Žepa, kod ovlaštenih inkasanata za prikupljanej članarine i dobrovoljnih priloga. Sva prikupljana serdstva su na raspolaganju Medžlisa, odnosno džema'ata i služe za: plaće imama, poreze idoprinose, i ostale troškove Medžlisa i džema'ata.2) Petem žiro računa Medžlisa IZ-e Žepa:dinarski: 141-001-00022460-06devizni EUR: 50301200-022460devizni USD: 50301300022460Nedovršen sadržajNačin uplate u valuti EUR:U korist / In favour of: Bosna Bamk International dd Sarajevo Swift code: BBIBBA22Sa / With: Commerzbank ag Frankfurt Svift Code: COBADEFFKorisnički račun/Final Beneficiary: 50301200-022460 Medžlis Islamske Zajednice Žepa Žepa bb Žepa Bosna i Hercegovina Način uplate u valuti USD:U korist / In favour of: Bosna Bank International dd Sarajevo Svift Code: BBIBBA22Sa / with: Jpmorgan Chase Bank, New York Swift Code: CHASUS33kORISNIČKI RAČUN /Final Beneficiary: 50301300-022460 Medžlis Islamske Zajednice Žepa Žepa bb Žepa Bosna i Hercegovina