[You must be registered and logged in to see this link.]


[You must be registered and logged in to see this image.]Nakon prezentacije projekta izgradnje hidrocentrale na Rijeci Žepi koja je održana 08. juna 2010. godine u OŠ u Žepi, rijetko koje žepsko sijelo prođe a da upravo ovo na istom ne bude jedina tema. Sve je više ljudi, Žepljaka koji su isključivi u tome da se realizacija ovog projekta nesmije i nemože dozvoliti. I ptice na grani, mislim, znaju zašto su Žepljaci isključivi u odlučnosti da se realizacija projekta izgradnje hidrocentrale na Rijeci Žepi ni pokoju cijenu ne smije dozvoliti.U ovom prilogu pokušati ćemo hronološki poredati neke od razloga ovakvih stavova velike večine Žepljaka, onih koji danas žive u Žepi, kao i onih koje je neko protjerao odavde i još uvijek im ne dozvoljava da se vrate u ovo herojsko mjesto.HIDTOCENTRALA U BAJNOJ BAŠTIPrića počinje izgradnjom hidrocentrale u Bajnoj Bašti i stvaranjem akumulacionog jezera u koritu Rijeke Drine. Žepljacima su tadašnje vlasti prije izgradnje pomenute hidrocentrale obačavale sve i svašta. Od toga da će stvaranje akumulacionog jezera u koritu Rijeke Drine povoljno utjecati na klimu u ovom dijelu naše Domovine do zakonom propisane obaveze da lokalne zajednice dobijaju određeni postotak od dobiti hidrocentrale. Rezultat prvog je bio potpuno suprotan od tvrdnji onih koji su tada gradili hidrocentralu u Bajnoj Bašti. Klima se, istina, u značajnoj mjeri promjenila ali na šalost Žepljaka na gore. Voće u Žepi, prije izgradnje hidrocentrale je bilo za poželjeti a klimatske promjene nastale kao rezultat stvaranja akumulacionog jezera u koritu Rijeke Drine su sa sobom donijele razne bolesti vočki, a time zadale Žepljacima velike brobleme. O nadoknadi lokalnoj zajednici u vidu postotka od ekonomske dobiti od hidrocentrale u Bajnoj Bašti, suvišno je i govoriti. Dovoljno je reći da mjesto u kojem je prije agresije na BIH živjelo nekoliko hiljada ljudi nije imalo asfaltni put, a veoma zanimljivo je opravdanje prijeratnih vlasti u Rogatici za to. Mnogo im je bilo stalo do Žeplajka pa nisu smjeli da asfaltiraju put do Žepe zbog toga što je trasa puta jako strmovita, pa su se nadležni bojali da Žepljaci ne izginu vozeći asfaltnim putem, posebno u zimskom periodu.
[You must be registered and logged in to see this image.]
AGRESIJA NA BIH I TROIPOGODIŠNJE POTPUNO OKRUŽENJE ŽEPENarod koji je tri i pol godine bio u potpunom okruženju za vrijeme agresije na BIH,u odbrani svoje Domovine dao 457 šehida, prptjeran sa svog vijekovnog ogništa, narod čija su ogništa do temelja opljačkana, popaljena i porušena, narod kojemu ni do danas nisu sanirana imanja u njihvoj rodnoj grudi teško da može povjerovati nešto i samom sebi, a posebno nekim ljudima koji su ovdje došli da uzmu i ono malo vrijednog što je ostalo u ovom mjestu. Zar nije bezobrazluk očekivati razumjevanje i podršku od strane ovih ljudi, za ovakav nakaradan projekat, i to nekih nepoznatih ljudi, Italijana sa Laktaškim pasošom???!!!MOST NA RIJECI ŽEPI Deset je godina prošlo od kako su ostvareni prvi, spontani povratci u Žepu! Mnogi Žepljaci su ulagali u ovih desetak godina nadljudske napore da bilo koja od relevantnih institucija ove države učini išta na zaštiti od urušavanja mosta na Rijeci Žepi. Jedna od institucija na koje su slati zahtjevi ove vrste je upravo ona koja bi sada da proda ljepotu Rijeke Žepe nekim Italijanima iz Laktaša, Vlada RS-a. Most na Žepi i opasnost od njehovog urušavanja je bio česta tema, u proteklih nekoliko godina, i mnogobrojnih TV emisija, u kojima su redovno upučivani apeli i vapaji nadležnima da urade ono što je njihova zakonska obaveza, da zaštite Most na Rijeci Žepi. Možda je nesreća ovog Mosta što je izgrađen u vrijeme Turske vlasti na ovim prostorima?! Tako je to na ovom dunjaluku, neki su tu da grade a neki da ruše!!!Poslijednji od mnogobrojnih zahtejva upučenih nadležnima da na ovome nešto urade poslan je prošle godine, na apsolutno sve institucije ove države, entiteta i institucije međunarodne zajednice koje djeluju u BIH. Taj zahtjev je javno prezentovan na zavidnom broju medija u BIH, a uradili su ga zajedničkim naporima i radom naši Žepljaci, Nermin Kulovac i Mustafa halilović. Malo ko, od onih na čije je adrese poslan ovaj zahtjev se uopšte udostojio da potvrdi da je isti zaprimljen, a o nekoj reakciji suvišno je i pisati.REDŽEP PAŠINA KULAOno što je rečeno, a što je vezano za Most na Žepi, u velikom postotku važi i za ovaj spomenik kulture, koji vijekovima prkosi i odolijeva raznim vremenskim i drugim iskušenjima. I o Kuli su ispričane mnoge priće, napisani brojni zahtjevi, napravljeno mnogo TV emisija, upučivani mnogi apeli i vapaji da se kula u Žepu renovira, ali ništa od toga. Možda istu sudbinu dijele ova dva spomeika kulture u Žepi?! Možda se njihov problem može staviti u samo jednu rečenicu: Izgradili su ga Paše, a nisu Knezovi???!!![You must be registered and logged in to see this link.][You must be registered and logged in to see this image.]
RIJEKA ŽEPAKada nekome od Žepljaga u goste treba da dođe neko ko u Žepi do tada nije bivao, ili je bivao al' je to davno bilo večina onih koji očekuju drage goste unaprijed ima isplanirano gdje će da odvede goste koje očekuje:Pokazati će dragom gostu Most, odvesti će ga do Redžep Pašine Kule, a kada se gost malo zamori od putovanja i obilazaka Žepe, onda domačin svoga gosta vodi na Rijeku. Tu je siguran da će gost dušom odahnuti, napiti se halal hladne i čiste vode iz Rijeke, umiti se njenom čistočom i čistotom... Još ako je ljubitelj ribarenja, onda je dobar utisak i dojam kod gosta zagarantovan!Onima koji bi da uništavaju ljpotu naše Rijeke, preporučujem da ponovo dođu u Žepu, ali ni slučajno povodom onoga zbog čega su prvi put dolazili, nego im tu preporuku dajem zbog toga da se napiju do grla vode sa naše Rijeke, halal im bilo, jer se prvi put zasigurnio iste nisu napili!Da jesu, valjda bi ih ono malo "ljudskosti" što imaju u sebi opomenulo da je grijeh bataliti takvu ljepotu koju je Bog ostavio da u njoj dobri Žepljaci uživaju do kijametskog dana!!![You must be registered and logged in to see this image.]....